Šareno

Svijet kroz prizmu fizike

lifeX.hr

jabuka

Možda vas je ikada zanimala fizika? Većina vas će odgovoriti da baš i ne! No, svim tim čudnovatim i kompliciranim temama se može pristupiti i na drugačiji način, podosta pojednostavljen i stavljen u kontekst života i zanimljive priče. Kako to može izgledati pročitajte sami. Vodio vas na put otkrivanja kroz malu retrospektivu događanja u fizici. Bez brige, ovo nije sve, priča se nastavlja u ponedjeljak!

Prije tristo i nešto  godina, francuski filozof René Descartes (1596 – 1650) si je dozvolio slobodu za dijeljenje našeg svijeta na dvije domene, materijlanu domenu i duhovnu domenu. Duhovna domena je postala predmetom religije, a materijalna domena je bila dodijeljena znanosti. To je bio početak nezavisnog (odvojenog) puta znanstvene zajednice učenjaka oslobođenih od do tada dogmatički utemeljenih znanstvenih činjenica koje je crkva imala u svojim rukama kao jedinim izvorom cijele istine.

 Sada nakon tri stoljeća od Descartes-ovog uvođenja odvajanja znanosti i religije, izgleda kako je znanost prošla cijeli krug,  i sada ponovno, ali na drugačiji način  ulazi opet u domenu duhovnosti!

 Kada kvantna fizika 20-tog stoljeća više nije mogla isključivati mogućnost stvarnog učinka ljudske svijesti na fizikalnu realnost na subatomskoj razini, znanstvenici su počeli otkrivati stvari o našem realitetu koji izgleda, puno  više  se poklapa s principima ezoteričkog učenja. Ezoteričko učenje se održavalo na životu u duhovnim tradicijama kao što su Vedski tekstovi,  židovskoj Kabbali te u mnogim tajnim gnostičkim krugovima.

 Kako je krenulo-Newtonova  fizika

Isac Newton (1642 – 1727)  je smatran utemeljiteljem moderne zapadne znanosti, koja je prevladavala najmanje 200 godina sve, do ranih godina 20. stoljeća, kada je Einstein konačno završio hegemoniju Newton-ove fizike svojom teorijom opće i specijalne relativnosti.

 Premisa  Newton-ove i fizike je kauzalni determinizam. To znači kako se pretpostavlja proučavanje i određivanje prirode na isti način kao i proučavanje funkcioniranja stroja. Na primjer želimo sve moguće saznati o načinu kojim sat otkucava, ono što trebamo napraviti, je ispitati svaki zupčanik sata i konačno ćemo shvatiti djelovanje cijelog sata. Tako se proučavala priroda tijekom života Newton-a i kasnije.

U Newton-ovoj fizici je atom smatran točkastom česticom u prostoru. Ako smo željeli shvatiti unutarnju strukturu atoma, morali bi ga razbiti i proučavati njegove unutarnje dijelove. Kada tako učinimo, nakon što otkrijemo i zadnju najmanju podčesticu, najmanji zupčanik sata tako govoreći, shvatit ćemo na kraju sve što se može znati o atomu.

 Znanost je uvijek slijedila taj pristup. Izgradili su se ogromni akceleratori kao onaj u CERN-u (Conseil Europèen pour la Recherche Nucléaire), Europske organizacije za nuklearno istraživanje u Švicarskoj, za proučavanje materije i njeno razbijanje. U akceleratorima čestica, materija se bombardira s česticama koje su ubrzane blizu brzine svijetlosti. Nakon što je atom pogođen ubrzanom česticom, razbija se kao fini kineski porculan, dajući krhotine manjih čestica, koje se proučavaju u plinskoj test komori, ne bi li se tako otkrila unutarnja struktura atoma.

 Znanost je otkrila čitavo mnoštvo čestica koje tvore atom, pa tako imamo elektrone, neutrone, protone, a neutroni i protoni se sastoje od kvarkova. Dugačka lista se nastavlja i izgleda beskrajnom. Fizičari još uvijek otkrivaju nove čestice u svojim akceleratorima čestica; a ta otkrića više ne predstavljaju vijesti dana! Otkrili su već i katalogizirali oko tristo podatomskih čestica!

 Prema Newton-ovoj fizici, vanjski fizikalni svijet je striktno objektivan, što znači da rezultati znanstvenih eksperimenata nisu zavisni o motritelju koji izvodi eksperiment. U tom smislu je znanost formulirala protokol po kom se moraju izvoditi znanstveni eksperimenti, prije nego su prihvaćeni. Taj protokol utvrđuje ponavljanje eksperimenata od drugih znanstvenika bilo gdje na svijetu.

 Newton-ova fizika tvrdi kako svi fenomeni u vanjskom svijetu moraju imati materijalni uzrok; mjerljivu silu ili polja energije čija je interakcija s fizikalnim objektom uzrok fenomena. Vjerovalo se kako i svijest ima materijalni uzrok. U fizici Newton-a svijest je epifenomen ili sekundarni učinak kemijskih i električkih procesa koji se odvijaju u ljudskom mozgu. Dakle, ona je jednostavno nusproizvod fizikalnog mozga i nema nikakav uzrok u sebi samoj.

 Gore skicirani svjetonazor Newton-ovom fizikom je i danas još uvijek najpopularnije stajalište; pa tako većina modernog zapadnog svijeta gleda na njega. Nije ni čudo, jer se Newton-ova fizika savršeno primjenjuje na makrokozmički svijet materijalnih objekata, koje motrimo svojim osjetima. Tako i očekujemo funkcioniranje svijeta kada se ujutro probudimo i otvorimo oči kako bi proživjeli još jedan dan.

 Newton-ova  fizika je fizika koja se još uvijek uči u školama i još uvijek vrijedi za makroskopski svijet. Na primjer, zakoni orbitiranja planeta Johannes Kepler-a  još se  uvijek i danas koriste u NASA-i za kalkuliranje putanja svemirskih letjelica, sve temeljeno na čistoj Newton-ovoj  fizici.

U nastavku ide: Svijet atoma

Buđenje duša dirstorzije-Jan Wicherink

Facebook komentari

lifeX.hr

Odgovori