Zdravlje

Što trebate znati o imunološkom sustavu

 Naše tijelo je svakodnevno izloženo raznim štetnim utjecajima iz okoline, napadaju nas različite bakterije, virusi, mnoga onečišćenja, toksini, a tu su i naši interni produkti u tijelu, istrošene ili „podivljale“ stanice. U svakom slučaju, naš je imunološku sistem zaposlen 24 sata braneći tijelo od svih mogućih napada. Zato i nije čudo da danas svi pričaju o imunitetu i o tome kako je važno imati dobar i snažan imunološki odgovor. Ovdje nikako ne smijemo zanemariti činjenicu da smo mi sami uvelike odgovorno da naš imunološki sustav radi besprijekorno.

 Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav je vrlo kompleksna i slojevita  zaštita koja štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica.

Imunološki sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama, koje mogu migrirati po čitavom tijelu. Primarni organi imunološkog sustava su koštana srž,timus i limfni čvorovi.

Razlikujemo dvije vrste imunosti:

  • nespecifična, prirođena imunost
  • specifična, stečena imunost,

Specifična, stečena imunost može biti:

  • prirodno stečena:
    pasivno – npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom
    aktivno – npr. antitijela koja imunološki sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije
  • umjetno stečena:
    pasivno – npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa – zmijski ujed, tetanus, bjesnoća)
    aktivno – npr. imunizacija (cijepljenje)

ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE BARIJERE OPĆE (NESPECIFIČNE) IMUNOSTI

Koža

Prva barijera na koju nailaze mikroorganizmi je koža. Mali broj mikroorganizama može proći kroz kožu, jer se površinski sloj kože sastoji od gustog sloja stanica keratinocita stanice proizvode keratin,  od ovog proteina su sagrađene i dlake i nokti. Ove strukture mikroorganizmi ne mogu razgraditi enzimima. Osim toga koža ima optimalnu pH vrijednost od 5,6 što je nepovoljna (prekisela) sredina za stvaranje kolonija većine mikroorganizama. Stalna izmjena površinskog sloja kože, zajedno sa mrtvim epitelnim stanicama, sprečava naseljavanje mikroorganizama na koži. Zbog toga kožu treba njegovati, raditi redoviti piling i održavati je čistom da bi bila pouzdana barijera.

Sluznica

Sluznica (očiju, dišnog sustava, probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava) može nas u velikoj mjeri obraniti od mikroorganizama. Epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije, kao npr. lizozim i defenzini. Jedna od antibakterijskih supstanci, lizozim, poznatiji kao prirodni antibiotik tijela, (enzim takođe poznat pod nazivom muramidaza) može uništiti staničnu stjenku bakterije. Stanice crijevne sluznice luče pored defanzina i  kriptocidine, koji također imaju antibakterijsko djelovanje. Dodatnu zaštitu pružaju i stanice specifičnog imuniteta, B limfociti koji proizvode i oslobađaju sekretorne imunoglobuline A.

Čovjek dnevno udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan. Protok zraka kroz kanale dišnog sustava, je vrlo turbulentan, što dovodi do toga da se mikroorganizmi zalijepe za membrane sluznice respiratornog sustava. Cilije, odnosno sitne male dlačice (trepetljike), djeluju kao metle i pomažu da se ovi mikroorganizmi sakupe na jedno mjesto i izbace izvan organizma. Jedan od najvećih problema koje organizam pušača ima, je taj što cilije, vremenom i dugoročnim pušenjem, budu prekrivene slojem nikotina, što ih sprečava da budu mobilne i da rade kao metle, te mikroorganizmi koji uđu u respiratorni sustav, ne mogu biti izbačeni van.

Sluznice naseljavaju različite bakterije koje čine bakterijsku (komenzualnu) floru. One svojom prisutnošću sprečavaju naseljavanje patogenih bakterija, uklanjaju toksine patogenih bakterija i stalno stimuliraju obrambeni sustav

VAŽNO JE ZNATI

Mikroorganizmi se prema djelovanju na ljude dijele na:

  • patogene, koji izazivaju različite infektivne bolesti,
  • nepatogene, koji su bezopasni, neki od njih čak vrlo korisni u očuvanju zdravlja i
  • uvjetno patogene koji se u nekim dijelovima tijela normalno nalaze ne izazivajući smetnje, ali ako se nađu na drugom mjestu u ljudskom organizmu izazivaju bolest.

 Kako mikroorganizmi mogu ući u organizam

  • udisanjem , preko dišnog  sustava . Svaki put kad kihnete, milijuni mikroorganizama izlete iz Vašeg tijela brzinom od oko 80 km/sat! Tako se prenose  uzročnici prehlade, gripe, vodenih kozica, tuberkuloze…
  • gutanjem zaražene hrane ili vode, patogen čestice  ulaze u probavni sustav. Patogeni mikroorganizmi ne mogu dugo preživjeti na čistoj i suhoj površini, oni vole vlagu! Tako se prenose uzročnici proljeva, dizenterije, kolere…
  • inakulacijom, kroz oštećenu kožu, (opekline, posjekotine, ogrebotine, ugrize, ubode injekcije) patogene čestice ulaze izravno u krv. Tako se prenose uzročnici hepatitisa B, bjesnoće, tetanusa…
  • spolnim odnosom preko  sluznice rodnice ili anusa. Tako se prenose primjerice uzročnici gonoreje, sifilisa, AIDS-a…

Pored ovg direktnog načina , vrlo je česta i indirektna zaraza fizičkim kontaktom putem prljavih ruku. Ruke su neprestano  izložene različitim mikroorganizmima (kvaka, novac, pultovi, držači u javnom prijevozu…). Prljavim rukama možemo zaraziti sebe, ali i sve koji su s nama u fizičkom kontaktu. Na našim rukama može se otkriti veliki broj različitih mikroorganizama. Na samo jednom prstu ih ima oko 12 000! Rizik od zaraze ćemo smanjiti čestim i detaljnim pranjem ruku.

 Nastavlja se!

 

Facebook komentari

  • Podijeli ovaj post:
  • Facebook
  • Twitter
  • Delicious
  • Digg

Komentari dozvoljeni

— obavezno *

— obavezno *