Šareno

Rastući megagradovi osvajaju svijet

lifeX.hr

mega

Dugo se smatralo da će zbog sve izazovnijeg načina života mnogi ljudi poželjeti odseliti se iz velikih gradova i otići živjeti negdje bliže prirodi i živjeti u skladu s prirodom. No izgleda da to baš i nije tako.

Megagradovi – velegradska područja s populacijama veći od 10 milijuna – nastavljaju rasti, ne samo u veličini nego i u gospodarskoj važnosti. Godine 1970., bilo je samo osam megagradova diljem svijeta. Taj broj porastao na 27 u 2010. godini, a očekuje sa da će ih biti 37 do 2020. Ta urbana područja trenutno generira 14,6 posto ukupnog BDP-a svijeta, ali oni su također i veliki potrišaći resursa.

Nova studija o “metabolizmu velegrada” – prvi svjetski sveobuhvatan pregled 27 najvećih metropolitanskih područja ispituje podatke o tome koji i koliko resursa troše ti najveći gradovi svijeta kao što su spaljivanje prirodnog plina za grijanje, količina struje ili zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. Rezultati su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Studija je pokazala da u današnjim megagradovima živi 6,7 posto svjetske populacije, ali oni troše 9,3 posto globalne električne energije i proizvode 12,6 posto globalnog otpada.

“New York metropola ima skoro 12 milijuna i koristi energije u protuvrijednost od jednog naftnog supertankera svakih 1,5 dana,” rekao je industrijski ekolog Chris Kennedy. “Kad sam to vidio mislio sam da je to nemoguće.”

Kennedy jei viši suradnik na Institutu globalnih gradova, pa objašnjava da su neke od razlika u potrošnji energije ima veze s geografijom: hladniji megagradovi poput Moskve i New Yorku koristiti više goriva za grijanje. Drugi faktor je gospodarska aktivnost.

“Bogati ljudi konzumiraju više stvari i na kraju odbaciti više stvari”, rekao je, “tako prosječna New Yorker koristi 24 puta više energije kao građanin Kalkute i proizvodi više od 15 puta čvrstog otpada.

Gradovi su međusobno vrlo posebni. Tako je Moskva izgradila najveći sustav centralnog grijanja u svijetu u zgradama u kojima su smješteni 12 milijuna ljudi. Seul je razvio sustav za povrat otpadne vde koja se upotrebljava za sekundarni namjene poput ispiranje WC-a, što povećava ukupnu učinkovitosti korištenja vode.

London je podigao troškove struje i poreze na odlaganje krutog otpada. To je jedini velegrad gdje se smanjuje potrošnja struje po stanovniku, dok BDP-a ide gore.

Ovo istraživanje doprinosi povećanom razumijevanju rastuće složenosti gradova i trebala bi potaknuti sve uključene da razmisle kako raditi na smanjenju potrošnje svih resursa jer prostora očito ima.

Facebook komentari

lifeX.hr

Odgovori