Ono u što mnogi ne vjeruju sada znanost kaže da bi trebali

Mnogi mudri kažu kako je davanje zapravo primanje. Neki vjeruju u taj koncept ali ima mnogo onih koji na to odmahuju rukom. Ako ste i vi jedan od nevjernih možda vas ovaj znanstveni dokaz razuvjeri.  Znanstvenici su dokazali da oni koji su zabrinuti za dobrobit drugih ljudi sretniji su od onih koji se usredotočuju samo na vlastiti napredak.

Učiniti nešto lijepo za drugu osobu daje mnogim ljudima ugodan osjećaj kojeg znanstvenici nazivaju “topli sjaj”. U suradnji s međunarodnim istraživačima, Philippe Tobler i Ernst Fehr sa Sveučilišta u Zürichu istražili su kako komuniciraju dijelovi mozga da bi stvorili taj osjećaja. Rezultati pružaju uvid u međusobnu povezanost između altruizma i sreće.

eksperimentu je sudjelovalo 50 sudionika koji su dobili određenu količinu novca i trebali su ga potrošiti. Polovica sudionika studije obećala je novac potrošiti na druge, njima drage osobe (eksperimentalna skupina, obećanje velikodušnosti), dok je druga polovica bila obvezna trošiti novac samo na sebe (kontrolna grupa). Dok su sudionici studije donosili ove odluke, istraživači su mjerili aktivnost mozga.

Čak i malo velikodušnosti čini ljude sretnijim

U svojim eksperimentima istraživači su otkrili da su ljudi koji su se ponašali velikodušno bili sretniji od onih koji su se ponašali više sebično. Međutim, količina velikodušnosti nije utjecala na povećanje zadovoljstva. “Ne morate postati žrtveni mučenik kako biste se osjećali sretnijim, dovoljno je biti malo darežljiviji”, kaže Philippe Tobler.

Sama namjera dovodi do neuronskih promjena

Dok su se sudionici istraživanja odlučili ponašati ili ne ponašati velikodušno, istraživači su ispitivali aktivnost na tri područja njihova mozga: u temporoparietalnom spoju (u kojem se obrađuje prosocijalno ponašanje i velikodušnost), u striatumu (što je povezano uz osjećaj sreće), te u orbitofrontalnom korteksu (gdje važemo pro i kontra tijekom procesa donošenja odluka). Ta tri područja mozga međusobno su djelovala na različite načine, ovisno o tome jesu li sudionici studije počinili velikodušnost ili sebičnost.

Čim je netko od sudionika obećao da će se ponašati velikodušno aktiviralo se altruističko područje mozga i pojačalo interakciju s područjem povezanim s radošću. “Značajno je da sama namjera generira neuralnu promjenu prije nego što se akcija zapravo provede. Obećanje velikodušnog ponašanja moglo bi se koristiti kao strategija za pojačanje željenog ponašanja s jedne strane i osjećanje sreće, s druge strane”, kaže Tobler.

Ovo ljeto budite velikodušni i budite sretniji, a gdje stanuje sreća tu stanuje i zdravlje.!

rapidol.hr

Facebook komentari

  • Podijeli ovaj post:
  • Facebook
  • Twitter
  • Delicious
  • Digg

Komentari dozvoljeni

— obavezno *

— obavezno *