Šareno

Istarska vina u gostima u Zagrebu

Malvazija sve bolja i bolja

Na upravo završenom sedmom En primeuru 2018. vinari iz svih dijelova Istre predstavili su aktualnu malvaziju, vino iznimnog potencijala.

Da Zagreb voli malvaziju potvrđuje više od 700 posjetitelja koji su danas uživali u odličnim malvazijama berbe 2017. En primeur je ove godine okupio čak 57 proizvođača najpoznatije istarske sorte. Uz njih su nastupili proizvođači istarskih sireva Latus i Špin te maslinovog ulja OL Istria, a Istrijanima se ove godine pridružilo nekoliko proizvođača žlahtine i dvadesetak proizvođača autohtonih sorti Bregovite Hrvatske.

U okviru manifestacije na radionici „Malvazija kroz različite terroire Istre“, dr. sc. Mario Staver s Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci, predstavio je sedam malvazija iz pet različitih dijelova u kojima se odražava tipična sortna boja i aroma s dominantnim voćnim mirisima. Vina su ugodno svježa, mineralna i skladna, ujednačenih mirisno-okusnih karakteristika.

A što je dobro znati o Malvaziji?

Pripada velikoj skupini sorati iz Sredozemlja (najmanje petnaestak različitih kultivara) koje čak mogu ne imati čak ništa zajedničko.  Baš zbog toga predmet su mnogih znanstvenih istraživanja, no bez obzira na njih još je mnogo pitanja otvoreno kao što je i njihovo podrijetlo. Još nije otkriveno jer njihovo ime vezano za podrijetlo (najčešće se spominje Grčka) ili je Malvasia bio poznati srednjovjekovni vinski brend  pod kojim su se skrivala visokokvalitetna vina. U to doba Mlečani su bili vodeći trgovci. Najpoznatije malvazije su u Italiji i Španjolskoj, kao i malvazija iz Istre. Kažu da tamo ima više od 3000 hektara vinograda.

Sve više vinara koji primjenjuju suvremenih tehnoloških rješenja uspjeli su stvoriti  uspjeli su stvoriti visokokvalitetna vina najčešće svježa, lijepe žutozelene do blijedo žute boje diskretnog mirisa bagremova cvijeta, skladnog i svježeg voćnog okusa a udjelom alkohola i do 13 vol. %.  

Najčešće se popiju kao mlada, jednogodišnja vina, ali mogu podnijeti i dozrijevanje od nekoliko godina. Čuvaju se u drvenim bačvama koje su najčešće hrastove, ali posljednjih godina često se koriste i bagremove. Okus zrelih malvazija obično je puniji, nestaju svježe cvjetne arome, a pojavljuju se teži voćni mirisi i okusi kao što su lješnjak i badem, s određenim udjelom vanilina iz drveta, što ovisi o tehnologiji dozrijevanja.

Od malvazije istarske proizvode se i pjenušci, a pogodna je i za desertna vina – prosušivanjem grožđa mogu se dobiti izvrsni prošeci, a  pogodna je i za kupaže s drugim kvalitetnim sortama.

 

 

Facebook komentari

Odgovori