Zdravlje

Hranom do boljeg raspoloženja

osmijeh

Zima je, naše tijelo može biti iscrpljeno prehladam, gripama i pogotovo nedostatkom fizičke aktivnosti. Kada tome pridodamo i režim prehrane (hrana bogata šećerima i jednostavnim ugljikohidratima)  dolazi do promjene bioloških procesa u organizmu zbog čega se osjećamo tromiji, umorniji, bezvoljniji i imamo potrebu za većom količinom sna.

Pad tjelesne energije može biti simptom prekomjerne količine stresa, različitih patoloških procesa u organizmu, nuspojava uzimanja različitih lijekova, ali često je i posljedica deficita određenih nutrijenata. Ukoliko se radi o ovome zadnjem, postoji široka paleta proizvoda uz koje se, bez velikih oscilacija, ali uz predloženu promjenu režima prehrane te usvajanje zdravih životnih navika poput fizičke aktivnosti, mogu dočekati proljetni dani. Deficit se uglavnom odnosi na vitamine B skupine, C i D, zatim na omega-3 masne kiseline, minerale cink, selen i magnezij. Raspoloženje i razina tjelesne energije mogu se podići i suplementacijom s  “pomagačima” – aminokiselinama, koenzimom Q10, NADH, matičnom mliječi te biljnim ekstraktima koji djeluju antidepresivno i podižu vitalnost.

 Hranom se uvelike može utjecati na raspoloženje – fascinira činjenica da samo prisustvo hrane u kućanstvu djeluje pozitivno na našu psihu. Izbor namirnica svodi se na one čijom konzumacijom povećavamo koncentraciju serotonina i dopamina u organizmu: to su složeni ugljikohidrati, namirnice bogate vitaminima B skupine i omega-3 masnim kiselinama.

Hrana na bazi složenih ugljikohidrata bogata je triptofanom – aminokiselinom koja sudjeluje kao prekursor u izgradnji serotonina, neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, regulaciju sna i apetit. Neke od namirnica bogate triptofanom su kruh od integralnih žitarica, krumpir, tjestenina, žitarice i smeđa riža. U našoj prehrani važna je još jedna aminokiselina – tirozin iz koje se u tijelu sintetiziraju dopamin i norepinefrin čiji disbalans također može izazvati promjene u ponašanju. Bogati izvori te komponente su mliječni proizvodi, meso peradi, banane, bademi, sezam, bundevine sjemenke i avokado.

Namirnice bogate vitaminom B6 su riba, perad, zeleno lisnato povrće i cjelovite žitarice, a potrebno je konzumirati i dostatnu količinu folne kiseline čiji je deficit često pronađen kod depresivnih osoba. Folnom kiselinom najbogatiji su lisnato zeleno povrće i grahorice. Omega-3 masnim kiselinama obiluje riba (tuna, losos, skuša). U njima se uz vitamine B skupine može pronaći i selen čiji je nedostatak također povezan s razvojem depresije. Ne smijemo zaboraviti niti na unos većine ostalih vitamina B skupine: B1, B2, B12 te niacina.

Pa sada kada sve ovo znate neka vam ne bude teško posložiti malo svoju prehranu i odbaciti ono što vam baš i ne čini dobro zdravlju! Hrana je navika, u početku ide malo teže ali kada se naviknete pitati će te se što sam čekao/la do sada!

Facebook komentari

Odgovori