Zdravlje

Toliko ga konzumiramo a nismo ni svjesni

A da malo smanjite doživljaj

lifeX.hr

Da li ste svjesni koliko godišnje konzumirate šećera?????

Danas većinom svi gotovi ili polugotovi proizvodi sadržavaju šećer, od kečapa, preko umaka za salate,  žitnih pahuljica, voćnih jogurta, sokova, gaziranih pića, čak i ukiseljeni krastavci imaju šećera. Možete li vjerovati da da jedan čaša soka može sadržati i 16 kockica šećera.

Kakav je utjecaj šećera na zdravlje? Odgovore je najbolje potražiti u američkoj statistici; prosječna potrošnja šećera po glavi stanovnika je porasla na 1-1,5 kg tjedno. Radi se u pravilu o rafiniranom šećeru (saharoza, glukozni sirup i visokofruktozni sirup) koji se dobivaju konzumiranjem raznih namirnica (kolača, gaziranih napitaka, bombona, sladoleda, peciva, kruha, žitarica za doručak, majoneze, kechupa, raznih umaka) itd. Posljednjih 20 godina potrošnja šećera porasla je u SAD-u na 13-65 kg godišnje po glavi stanovnika. Radi usporedbe u periodu od 1887. – 1890. potrošnja šećera iznosila je svega 2,5 kg godišnje. Kako se to odrazilo na zdravlje? I ovdje nam pomaže statistika; godine 1900. kardiovaskularne bolesti i rak bile su gotovo nepoznate bolesti u SAD-u. Danas je ta zemlja i po pretilosti i po nekim bolestima na samom vrhu u svijetu.

Bez obzira na naprijed spomenutu statistiku, između šećera postoji značajna razlika i nikako nije opasno za zdravlje sve što je slatkog okusa. Zato ne treba bježati od slatkog, ali ne treba ni pretjerivati, osobito ne u najranijem i najkasnijem periodu života. Ne treba izbjegavati ni med jer je u malim količinama (mjereno brojem žlica/dnevno) vrlo zdrav. Zapravo, sve što je slatko treba valorizirati na temelju glikemijskog indeksa; što je on veći to je opasniji za zdravlje i obratno, što je niži to je bolji za zdravlje.

A kao što je poznato, glikemijski indeks je mjera kako određena vrsta šećera iz hrane djeluje na razinu glukoze u krvi. Prema tome svaka vrsta namirnica dobiva svoj indeksni broj pa se nije teško orijentirati što bi trebalo jesti, a što izbjegavati. Što je probava šećera sporija, to je manji glikemijski indeks i utoliko je on prikladniji za zdravlje. Zašto? Jer ne pobuđuje lučenje hormona inzulina.

Za zdravlje je opasna nagla provokacija tog hormona gušterače koja se postiže uzastopnim uživanjem slatkih namirnica u kojima dominiraju šećeri s visokim glikemijskim indeksom. To dovodi do poremećaja ravnoteže i tada razina glukoze u krvi naglo raste, a zadaća inzulina je da je ponovno snizi na normalu.

Tipični predstavnici takvih namirnica su gazirani napici koji se ljeti konzumiraju u velikim količinama. Višekratni porast inzulina u krvi smanjuje učinkovitost imunološkog sustava, a time povećava mogućnost razvoja različitih bolesti.

Pokušat ćemo objasniti vezu šećera i pada imunološkog sustava. Poznata vam je sličnost u kemijskoj strukturi glukoze i vitamina C. Postavlja se pitanje što se događa kad razina šećera u krvi raste? I vitamin C i glukoza se takmiče koji će brže i više ući u tjelesne stanice. Ako glukoza poraste, brže će prolaziti kroz membranu i neće biti mjesta za vitamin C, a budući da je on izuzetno važan u procesu obrane organizma koju nazivamo fagocitoza, učinkovitost bijelih krvnih stanica u inaktiviranju uzročnika bolesti smanjit će se čak za 75%. Kad jedemo slatko trebali bismo misliti na našu obranu, pogotovo sada ujesen kad viroza ima na sve strane. Čak nije ni bitno o kojoj bolesti govorimo, snažne bijele krvne stanice uvijek su prva obrambena linija. Kad se netko razboli odmah iza božićnih i novogodišnjih blagdana, najčešće je u pitanju pretjerivanje s jednostavnim šećerima koji se brzo probavljaju. Osim toga, oni ne sadrže mikrominerale i druge važne tvari kao što je primjerice vlaknasta struktura.

Pouzdano je dokazano da jednostavni šećeri mogu sudjelovati u nastanku astme, promjeni raspoloženja, izazvati nervozna stanja, dijabetes, srčane bolesti, hipertenziju i artritis. Osim toga oni oštećuju endokrini sustav ubrzanjem degenerativnih promjena. Jedan od jednostavnih šećera je i med koji je stekao reputaciju zdrave namirnice i kao prirodno sladno sredstvo.

Ne treba međutim zaboraviti da med izaziva propadanje zuba brže nego stolni šećer, a ima i više kalorija po jedinici mjere tj. med ima 65 kcal, a šećer 48 kcal po žlici. Med ovisno o vrsti ima glikemijski indeks od 32-58, a šećer 60. Osim toga med može biti kontaminiran pesticidima i uzročnicima trovanja hrane (Clostridium botulinum) dok šećer obzirom na tehnološki postupak nije kontaminiran. Ukratko, med je dobar u ljekovite svrhe, ali nije dobar za svakodnevnu uporabu u većim količinama.

Pouzdano je dokazano da jednostavni šećeri mogu sudjelovati u nastanku astme

Ne brine nas toksičnost šećera kao takvog, ali nas brine sve više tzv. nevidljivog šećera u hrani. Njegovo limitiranje u prehrani je teško jer ga je teško utvrditi u pojedinim namirnicama. Limitiranje je moguće samo tako da se jednostavno izbjegavaju SVI šećeri tj. sve što je slatko. Nadalje, unos slatkog treba limitirati kod djece jer posljedice po zdravlje mogu biti značajne. Treba imati na umu da unos slatkog u organizam donosi tzv. ekstra kalorije što dovodi do povećanja tjelesne težine. Ono što nismo spomenuli jeste činjenica da obilje slatkog diže razinu kolesterola u krvi.

Čokolada je gotovo jedina slastica za koju se ne bi moglo reći da je “prazna kalorija” obzirom na visok sadržaj antioksidansa i drugih zaštitnih čimbenika. Osim toga za razliku od šećera, konzumiranje čokolade izaziva zadovoljstvo što dokazuje i velik broj “čokoholičara”.

Facebook komentari

lifeX.hr

Odgovori